U sklopu počasnog gostovanja Slovenije na 75. Frankfurtskom sajmu knjiga, FSK je pripremio raspravu pod nazivom Prijevodi u doba rata: slavenske književne veze u vrijeme oružanih sukoba i političkih konflikta, u kojoj su sudjelovali Drago Jančar, ukrajinska spisateljica Oksana Zabužko, Georgi Gospodinov iz Bugarske i srpski pisac Aleksandar Gatalica. Moderator razgovora bio je glavni urednik zbirke Sto slavenskih romana Mladen Vesković.
Iako su slavenski jezici međusobno bliski, a kulture povezane, pa čak i kontaktne, čiji je razvoj tekao u tijesnoj međusobnoj interakciji, njihovi književni odnosi nisu uvijek skladni i kontinuirani, već često prelaze iz razdoblja intenzivnih kontakta u manjak interesovanja, pa čak i odbijanje. Raspad Jugoslavije, tranzicija i aktualni rat u Ukrajini obilježili su i još uvijek snažno obilježavaju kulturne veze.
Sudionici su govorili o svojim iskustvima vezanim uz veze među piscima i o suradnji tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji. Složili su se da ratovi i sukobi stavljaju manje književnosti u središte pažnje, ali nažalost ne iz pravih razloga. Zanimanje je uglavnom potaknuto željom za razumijevanjem situacije, ali se često zanemaruje činjenica da je fikcija, kako je rekao Aleksandar Gatalica, fikcija, a ne povijesni udžbenik. Književnost u slučaju rata ostaje u drugom planu, primijetio je Drago Jančar, koji je rekao da je devedesetih godina prošlog stoljeća održavao kontakte s kolegama piscima, ali su međusobni prijevodi usahnuli tijekom tog nesretnog vremena.
Oksana Zabužko je naglasila da se književnost s prostora bivše Jugoslavije u Ukrajini cijeni i često prevodi, po njenom mišljenju jer dobro dočarava ljudski doživljaj rata. Prema riječima autorice, manje književnosti skreću pažnju na sebe tek kada se u zemlji dogodi nešto veliko i loše, poput rata. Nekada je to bio slučaj s češkom i poljskom književnošću, a sada je u prvom planu ukrajinska književnost. Dotaknula se i odnosa između ukrajinskih i ruskih pisaca.
Georgi Gospodinov je ukazao na stereotipna očekivanja u recepciji literature iz pojedinih zemalja. „Čak i u Bugarskoj se zaljubljujemo, vjenčavamo, razvodimo, umiremo prirodnom smrću“, rekao je ovogodišnji dobitnik međunarodne Bookerove nagrade.
U zaključku rasprave, Gatalica je istaknuo važnost zbirke Sto slavenskih romana, koja sa svojih dosadašnjih stotinu prevedenih proznih vrhunaca doprinosi boljem poznavanju, bližim kontaktima i promociji slavenskih književnosti.
Cijela rasprava dostupna je na poveznici:
Foto: Sabine Felber
