Ruta spisateljica na susretu kulturnih ruta u Parizu
Predstavnici Kulturnih ruta Vijeća Europe okupili su se na radnom sastanku u Parizu. Sastanku održanom u francuskom Ministarstvu kulture prisustvovali su i predstavnici Rute spisateljica.
100 slavenskih romana
Promatrač Aleksandra Prokopieva uskoro na policama
Zbirka Sto slavenskih romana bliži se stotom objavljenom naslovu. Na police stiže slovenski prijevod romana Promatrač makedonskog književnika Aleksandra Prokopieva, što će biti 97. knjiga u zbirci. Prijevod je djelo Roberta Suše, a predgovor je napisala Namita Subiotto.
Staze, spone, spoznaje triju srpskih spisateljica
U Narodnoj knjižnici Srbije održana je izložba pod nazivom Staze, spone, spoznaje, posvećena srpskim spisateljicama Jeleni Dimitrijević, Desanki Maksimović i Isidori Sekulić. Na otvaranju izložbe govorili su Vladimir Pištalo, direktor Narodne knjižnice Srbije, Andreja Rihter, predsjednica udruge Ruta spisateljica, te Biljana Dojčinović i Mirjana Stanišić, autorice izložbe. Izložba će biti otvorena do 17. ožujka 2023. godine.
Prvi Festival slavenskih književnosti je za nama
Forum slavenskih kultura u suradnji s partnerima organizirao je Festival slavenskih književnosti. Prvo izdanje festivala, koji će u narednim godinama postati redovita književna manifestacija u kulturnom kalendaru, bilo je posvećeno 15. obljetnici zbirke Sto slavenskih romana, koja je održana pod počasnim pokroviteljstvom predsjednika Republike Slovenije, Boruta Pahora.
Galerija Matice srpske obilježila je 175 godina postojanja. Dobitnik jubilarne nagrade je i FSK
Suradnici i prijatelji institucije proslavili su svečani jubilej Galerije Matice srpske svečanim skupom na kojem su dodijeljena i posebna priznanja u znak plodne suradnje.
Sto slavenskih romana s Gabrielom Babnik povodom 15. obljetnice u Ruskoj državnoj knjižnici u Moskvi
Krajem godine obilježena je i 15. obljetnica zbirke Sto slavenskih romana u najvećoj knjižnici u Rusiji – Ruskoj državnoj knjižnici, koja je ujedno i jedna od najvećih knjižnica na svijetu. U manifestaciji je sudjelovala slovenska književnica Gabriela Babnik. Njezin roman Intimno nalazi se na slovenskom popisu zbirke. U središtu manifestacije, koja je popraćena i izložbom, …
Dvije manifestacije u Srbiji povodom 15. obljetnice zbirke Sto slavenskih romana
Povodom 15. obljetnice zbirke, Gradska biblioteka „Vladislav Petković Dis“ u Čačku i Gradska biblioteka u Novom Sadu organizirale su razgovore posvećene „ovom najvećem međunarodnom kulturnom, književnom i promidžbenom projektu slavenskih književnosti“. O zbirci su u Čačku govorili glavni urednik zbirke Mladen Vesković, srbijanski nakladnik Gojko Božović i književna kritičarka i urednica na Radiju Beograd Tamara …
Dvije manifestacije u Srbiji povodom 15. obljetnice zbirke Sto slavenskih romana Read More »
Ponovno živahno u Slavenskom đardinu u Puli
Slavenski đardin, koji FSK priprema zajedno s organizatorima sajma i festivala Sa(n)jam knjige u Istri, održan je treći put u okviru sajma knjiga u Puli. Namijenjen je promociji slavenske književnosti, a središnja tema ove godine bila je Ljubav. Ove godine u Slavenskom đardinu nastupile su slovenska književnica Gabriela Babnik i ukrajinska autorica Sofija Andruhovič, a …
Početak Slavenskih godišnjih doba u dvorcu Bogenšperk
Forum slavenskih kultura u suradnji s partnerima pripremio je prvi u ciklusu događanja Slavenska godišnja doba u dvorcu Bogenšperk. Mladi celjski i litijski gimnazijalci slušali su motivacijski govor Dimitrija Polikanova, zamjenika direktora Rosotrudničestva, te razgovarali sa slovenskim književnikom Vladom Žabotom i Julijom Sozinom, povjesničarkom književnosti iz Rusije. Jesenskom manifestacijom započeo je ciklus Slavenska godišnja doba …
Početak Slavenskih godišnjih doba u dvorcu Bogenšperk Read More »
U vrtu Vile Zlatica o lakrdijašima i gunđalima
Forum slavenskih kultura nastavlja s ciklusom događaja Živa vila. U vrtu vile, zajedno s udrugom Ruta spisateljica, bio je domaćin svečanog otvaranja 11. međunarodnog seminara prevođenja slovenske književnosti u organizaciji Društva slovenskih književnih prevoditelja. Uporaba neknjiževnog jezika u izvornoj literaturi često predstavlja kao tvrd orah u prevođenju i zasigurno je jedna od najrasprostranjenijih traduktoloških tema. …