Povodom 15. godišnjice zbirke, Gradska biblioteka „Vladislav Petković Dis“ u Čačku i Gradska biblioteka u Novom Sadu organizirale su razgovore posvećene „ovom najvećem međunarodnom kulturnom, književnom i promocijskom projektu slavenskih književnosti“.
O zbirci su u Čačku govorili glavni urednik zbirke Mladen Vesković, srbijanski izdavač Gojko Božović i književna kritičarka i urednica na Radiju Beograd Tamara Krstić. U Novom Sadu, uz Mladena Veskovića i Gojka Božovića, zbirku su predstavili prof. dr. Vladislava Gordić Petković sa Univerziteta u Novom Sadu i prevoditeljica sa slovačkog jezika dr. Zdenka Valent Belić.
Mladen Vesković je pojasnio da je zbirka plod inicijative i pokroviteljstva Foruma slavenskih kultura, te govorio o počecima i misiji ove fondacije. Objasnio je i koncept zbirke „Sto slavenskih romana“, prvog i po njegovom mišljenju najprepoznatljivijeg projekta Foruma. „Cilj projekta bio je upoznati slavenski svijet promocijom uzajamnog prevođenja i promocijom slavenskog kulturnog prostora predstavljanjem najboljih književnih ostvarenja. Do sada su objavljena 92 naslova na sedam jezika, od kojih čak 30 na srpskom. Jedan od naših budućih zadataka je kompletiranje liste i provođenje drugog kruga kojim bi se produžio životni vijek ove reprezentativne kolekcije“, rekao je.
Gojko Božović je podsjetio na početke objavljivanja zbirke, na vrijeme „kulturnog nepriznavanja“, kada je svaki prijevod na srpski s jednog od slavenskih jezika – osim ruskog – predstavljao „incident“. „Nakon pada Berlinskog zida, sve slavenske zemlje prošle su kroz vrlo dramatične promjene, nove društvene, političke i ekonomske prilike, raspad, dezintegraciju i konačno tranziciju. Trebalo je ponovo uspostaviti prekinute kulturne i književne veze među slavenskim zemljama i produbiti postojeće. Jedan od načina za to bio je osmišljavanje takve reprezentativne zbirke, kao i stvaranje nove generacije prevodilaca sa slavenskih jezika“, kazao je Božović.
Tamara Krstić podijelila je neke od svojih utisaka o kolekciji: „Zbirka Sto slavenskih romana oslanja se na književno naslijeđe i zaista se vidi dijalog različitih civilizacija i epoha. Romani iz ovog izdanja obrađuju vječne, univerzalne teme u literaturi koje nas sve dotiču: usamljenost, tjeskobu, otuđenje, potragu za mjestom pod suncem, preispitivanje ljudskog postojanja itd.“
Na kraju su sagovornici razmijenili mišljenja o mogućim načinima popularizacije zbirke, ali i slavistike općenito. Složili su se da je nužna podrška nadležnih institucija, češći posjeti pisaca i prevodilaca, zanimanje medija i pomoć bibliotekarima, koji su često u neposrednom kontaktu s čitaocima.
