Forum slavenskih kultura u saradnji s partnerima organizirao je Festival slavenskih književnosti. Prvo izdanje festivala, koji će u narednim godinama postati redovna književna manifestacija u kulturnom kalendaru, bilo je posvećeno 15. godišnjici zbirke Sto slavenskih romana, koja je održana pod počasnim pokroviteljstvom predsjednika Republike Slovenije, Boruta Pahora.
Glavni gosti festivala bili su književnici čija su djela uvrštena u nacionalne liste spomenute zbirke: crnogorski književnik Dragan Radulović, Aleksandar Gatalica iz Srbije, hrvatska autorica Olga Savičević Ivančević i njihove slovenske kolege Suzana Tratnik, Jani Virk i Vlado Žabot. O svojoj književnosti, spisateljskim iskustvima i svojim knjigama iz zbirke Sto slavenskih romana autori su razgovarali na tri diskusije održane u Hribarovoj Vili Zlatica, u sjedištu FSK-a, koja također postaje novo ljubljansko književno okupljalište.
Na festivalu je prikazan slovački film Logor posrnulih žena, redatelja Laca Halame, prema istoimenom romanu Antona Baláža. Slovenski prijevod objavljen je prošle godine u zbirci Sto slavenskih romana, a o filmu i knjizi govorile su prevoditeljica knjige Diana Pungeršič i lektorica slovačkog jezika Hana Lacova.
Festivalska manifestacija preselila se iz glavnog grada u Celje, gdje je u tamošnjoj Centralnoj biblioteci Dragan Radulović razgovarao sa Zoranom Pevecom, potpredsjednikom Društva slovenskih književnika, a raspravi su prisustvovali učenici tri celjske gimnazije.
„Misiji zbirke – staviti autore savremene slavenske književnosti rame uz rame, a njihova djela približiti čitaocima – festival donosi novu dimenziju: omogućuje živahno međusobno upoznavanje, neposrednu komunikaciju“, izjavila je na kraju Festivala slavenskih književnosti, književno-muzičke manifestacije u Mini teatru u Ljubljani, direktorica Foruma slavenskih kultura i inicijatorica zbirke Sto slavenskih romana Andreja Rihter. Centralni govornik, pisac Vlado Žabot, koji je također jedan od začetnika zbirke, rekao je: „Ova zbirka je otvorila zajednički slavenski prostor razmjene pogleda, iskustava, socijalizacije, samopoznavanja, moralne slike o sebi, identiteta, različitih kreativnih pristupa, ukratko, umjetničke komunikacije, koja je temelj kultivacije humanosti u evropskoj tradiciji. Upravo je na kultiviranoj humanosti moguće koncipirati i uspostaviti stvarne saveze i uzajamnost.”
U manifestaciji su sudjelovali glavni književni gosti festivala, odlomke iz njihovih djela pročitali su glumci Nika Korenjak, Tadej Pišek i Timotej Novaković, a za muziku se pobrinula grupa Gugutke, koja izvodi narodnu muziku Slovenije i jugoistočne Evrope.
