Vaša baština je naša baština

U okviru VIII. Međunarodnog kulturnog foruma u Sankt Peterburgu, FSK je uručio skulpture Živa najboljem slavenskom muzeju za 2019. godinu i najboljem prirodnom i kulturnom spomeniku u slavenskom svijetu. Na posebnom okruglom stolu predstavnici ruskih i slavenskih muzeja govorili su o važnosti slavenske baštine u globalnom kontekstu.

Nakon što je listopada 2019. godine u Crnoj Gori proglašen najbolji slavenski muzej i prirodni i kulturni spomenik, FSK je na prijemu Živa poslije Žive u Sankt Peterburgu uručio skulpture pobjedničkim muzejima. Jevgenij Artemov, direktor Muzeja političke povijesti Rusije, koji je dobio nagradu za najbolji slavenski muzej, tom je prigodom izjavio: „Nagrada Živa nam je velika čast. Pogotovo u godini u kojoj obilježavamo stotu obljetnicu našega muzeja. Ovo visoko priznanje ne smatramo samo nagradom, već i doprinosom našeg tima razvoju međunarodne kulturne suradnje. Time jačamo i veze s kolegama u slavenskom svijetu.“
Nagradu Živa 2019 za najbolji prirodni i kulturni spomenik u slavenskom svijetu primila je Tvrđava heroja u Brestu. „Uoči 75. obljetnice Velike pobjede, nagrada u našim očima nosi veliku vrijednost i simboliku. Među braniteljima tvrđave u Brestu bili su predstavnici 30 narodnosti. Ovako čuvamo sjećanje na njihov podvig i ratne žrtve“, u svom je govoru izjavio direktor Memorijalnog kompleksa Grigorij Bisjuk.

Na okruglom stolu Vaša baština je naša baština, pod vodstvom Mihaila Brizgalova, generalnog direktora ruskog muzeja glazbe, govorili su direktori i drugi predstavnici slavenskih muzeja: Tijana Palkovljević Bugarski, direktorica Galerije Matice srpske iz Srbije, Andreja Rihter, direktorica Foruma slavenskih kultura, Sarita Vujković, direktorica i Žana Vukičević, kustosica, obje iz Muzeja suvremene umjetnosti Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine, Saša Mesec iz Slovenskog planinskog muzeja i Pavel Douša, sudac za nagradu Živa i direktor Muzeja češkog sela. Okupljeni su razgovarali o slavenskoj baštini kao važnom i bogatom građevnom bloku europske i svjetske baštine, a koja je često marginalizirana ili čak zanemarena. Predstavili su i konkretne primjere međunarodne suradnje te istaknuli važnost širenja znanja o materijalnoj i nematerijalnoj baštini slavenskih zemalja po cijelom svijetu.

Detalje možete naći OVDJE!

Scroll to Top