Crnoturci-san i jazija

Crnoturci – san i jazija
Crna Gora
Husein Bašić
Husein Bašić
Šta je jadni insan na ovom dunjaluku? Puž na putu koji nije njegov, tica na grani koja nije njegova. Nema se vremena ni obazrijeti na ono što ostavlja, a već je zagazio u tuđe. To je taj prvi muhadžerski korak koji najkraće traje, a najljuće boli. Poslije dolazi izgub i tama.

Roman Crnoturci Huseina Bašića obrađuje jednu od drevnih tema svjetske književnosti – egzodus. No egzodus koji je predmet Bašićeva interesovanja nije opterećen mitološkom aurom biblijskoga prototeksta, nego usmjeren na konkretnu epizodu crnogorske istorije kraja XIX vijeka – odlazak nikšićkih muslimana sa svojih ognjišta nakon „pada Nikšića“, odnosno njegova pripajanja crnogorskoj državi 1877. godine.

U promijenjenim geopolitičkim okolnostima, nikšićki muslimani kreću na dug, neizvjestan put u mitsku zemlju Karabak. Dva brata, Jašar i Jakub Kuč, prepuštaju sreći na izbor koji će otići, a koji se vratiti. Izvukavši dužu slamku, Jakub Kuč s familijom nastavlja put. Roman Crnoturci zapravo je bolna hronika muhadžerskoga stranstvovanja, između sna i jave, od rodnoga praga u nepoznato. Manirom vrsnoga pripovjedača Bašić pripovijeda drevnu priču o odlasku i neizvjesnoj sudbini izbjeglih, koji za sobom ostavljaju grobove, cijeli jedan svijet, kulturu i identitet koji s njihovim odlaskom nestaju.

Husein Bašić rođen je 1. II 1938. u Brezovicama, kod Plava. Objavio je zbirke poezije Od sunca ogrlica (1970), Bestražje (1972), Prošle noći (1974), Utra (1979), Jato u nevidjelu (1980), Breme (1986), Uzma (1986), Glasovi s vode (1987), Kad su gorjele Božije kuće (1994) i Čuma (1997), knjige priča Neviđena zemlja (1973), Trpija (1984) i Vjetar s Prokletija (1985), romane Tuđe gnijezdo (1980), Krivice I i II (1986), Kolovrat (1993), Crnoturci (1996), Pusta vrata – Krivice III (1998) i ciklus romana Zamjene 1−5 (Tuđe gnijezdo, Kapija bez ključa, Kosti i vrane, Pusto tursko i Bijeli Azijati) (2000).

Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su Nagrada „Isak Samokovlija“ (1973), Trinaestojulska nagrada (1981), Povelja Kulin Ban (2005)... Uvršten je u brojne antologije crnogorske i bošnjačke književnosti. Bio je predśednik Udruženja književnika Crne Gore te član Crnogorskog PEN centra, Crnogorskoga društva nezavisnih književnika i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Umro je u Podgorici 3. XI 2007.